Najnovije

Etički kodeks mobilnog oglašavanja [SPECIJAL]

Prva SMS poruka poslana je 1994. godine, a narednih godina ovaj oblik komunikacije postaje široko prihvaćen zbog svoje jednostavnosti i nenametljivosti te omogućuje korisnicima mobilnih uređaja da šalju kratke poruke bez obzira da li se nalaze doma, u kafiću, na predavanju ili se voze javnim prijevozom te tako uživaju u privatnosti komunikacije na mjestima koja nisu pogodna za telefonski razgovor.

Šest godina od prve SMS poruke trebalo je oglašivačima da prodru u ovaj komunikacijski kanal pa su tako prvi slučajevi mobilnog oglašavanja zabilježeni 2000. godine. Iste godine je u Londonu održana i prva konferencija na temu mobilnog oglašavanja, a dvije godine nakon toga počinju se pisati i prve knjige na ovu temu.

Mobilno oglašvanje u početku se svodilo isključivo na SMS poruke, a od samih početaka bilježe se i povrede etičkog kodeska oglašavanja u vidu neželjenih (spam) SMS poruka koje su nastale od tada već svima poznatih spam e-mailova te su u kratkom roku preplavile mobilno tržište. Danas postoji mnogo kompanija koje se bave mobilnim marketingom i gotovo svaka od njih tvrdi da poštuju etički kodeks oglašavanja u svakome obliku.

Po etičkom kodesku potrošačima se ne bi smjeli slati oglasi osim ako oni to ne dopuste, a činjenica da je teško doći do potrošača ne daje za pravo kompanijama da koriste agresivne načine promocije manifestirane u obliku spam poruka. Ovo znači da mobilni marketing kao takav ne može funkcionirati sam za sebe. Bez konvencionalnog marketinga (print, radio, TV, web) nije moguće doći do potrošača osim ako ne povrijedite njihovu privatnost i pošaljete im npr. spam SMS. Ako potoršač svjesno ostavi svoj broj mobitela u želji da prima promotivne oglase putem SMS-a tada imamo njegovo dopuštenje i tada se ne krši etički kodeks te samim time koristimo mobilni marketing onako kako bi ga svi oglašivači trebali koristiti.

Neke studije pokazuju da će vrijednost mobilnog oglašavanja u 2014. godini dostići vrijednost od 50 milijardi dolara što predstavlja godišnju stopu rasta od 12%. Ovakav rast možemo zahvaliti razvoju mobilne tehnologije i činjenici da je broj mobilnih uređaja već odavno premašio broj računala u cijelom svijetu. Ovo također možemo i povezati sa činjenicom da danas više ljudi pristupa internetu putem mobitela nego putem računala te da broj ljudi koji pristupaju internetu putem računala stagnira, a u najrazvijenijim zemljama svijeta drastično pada.

Razvojem mobilne tehnolgije i pojavom smartphonea i tableta u kombinaciji sa internetom i društvenim mrežama javljaju se neki novi trendovi među oglašivačima, ali i među samim potrošačima od kojih većina nesvjesno sudjeluju u cijelom procesu. Proces o kojem govorim je tzv. viralni marketing koji nastaje sheranjem, lajkanjem, pinanjem i sličnim izrazima koji su danas već dovoljno poznati svima da ih nije potrebno dodatno pojašnjavati. Marketinški stručnjaci ciljano rade različite oglase u vidu fotografija, videa i teksta koji u kratkom vremenu (ako su uspješno iskomunicirani prema ciljnoj grupi) postaju apsolutni hit među korisnicima. Ključna stvar u cijelom procesu je da potrošači, korisnici ili klijenti (nazovimo ih kako hoćemo) žele ovakve sadržaje koji su zabavni i korisni. Problem nastaje kod takvih viralnih sadržaja koji nose skrivenu tzv. subliminalnu poruku te na taj način utječu na izbor potrošača bez njihovog znanja.

Veliki problem u povredi etičkog kodeksa nastaje razvojem lokacijske tehnologije koja pojedinim aplikacijama dopušta da bez korisnikovog znanja prikupljaju podatke o njihovom kretanju te na taj način šalju informacije raznim kompanijama i agencijama koje onda targetiraju oglase i personaliziraju ih za točno određene ciljne skupine. Ovo je odlična metoda za istraživanje i segmentaciju tržišta, ali ako se zloupotrebljava privatnost korisnika i krši etički kodeks, onda od kvalitetne metode dolazimo do nečega što je u najmanju ruku nemoralno.

Najbolji savjet da se zaštitite od neželjenih oglasa je da pazite gdje ostavljate svoj broj mobitela. Jako puno portala i društvenih mreža u procesu registracije u sustav traže i broj mobitela koji je u većini slučajeva opcionalan. Neki od tih portala i društvenih mreža neće dovoljno dobro štititi vaše podatke ili će svjesno vaš telefonski broj ustupiti nekoj od agencija koja će ga kasnije zloupotrebiti za slanje spam poruka ili za potrebe istraživanja tržišta (razne telefonske ankete, financijski savjetnici i ostale gluposti, uz dužno poštovanje). Etički kodeks koji je izdala HURA (Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje) odlično je napisan no nedovoljno definiran što se tiče mobilnog oglašavanja te ostavlja oglašivačima puno prostora za manipulaciju što se mobilnog marketinga tiče. Ako je suditi po svjetskim pokazateljima, mobilni uređaji će vrlo brzo izbaciti računala iz upotrebe što znači da će industrija mobilnog oglašavanja značajno porasti, a samim time i povrede u etičkom kodeksu.

Click to comment

Odgovori

To Top